{"id":9403,"date":"2024-09-03T17:53:50","date_gmt":"2024-09-03T15:53:50","guid":{"rendered":"https:\/\/vgstech.si\/2024\/09\/03\/izlijevanje-nafte-u-more-i-vogelsang-crpke\/"},"modified":"2024-09-04T09:17:25","modified_gmt":"2024-09-04T07:17:25","slug":"izlijevanje-nafte-u-more-i-vogelsang-crpke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/2024\/09\/03\/izlijevanje-nafte-u-more-i-vogelsang-crpke\/","title":{"rendered":"Izlijevanje nafte u more i Vogelsang crpke"},"content":{"rendered":"

Uvod<\/h1>\n

Jeste li znali da upotreba nafte u razne svrhe datira jo\u0161 iz antike? Ve\u0107 4000 godina prije Krista, nafta u kombinaciji sa smolom kori\u0161tena je za izgradnju babilonskih zidova i kula; vi\u0161i slojevi perzijskog dru\u0161tva koristili su naftu za rasvjetu, a u Kini su naftu bu\u0161ili pomo\u0107u bambusa u 4. stolje\u0107u.<\/p>\n

Danas se najve\u0107im naftnim podru\u010djima smatraju Kanada, Venezuela, Saudijska Arabija, Rusija, SAD, Nigerija, Meksiko, Norve\u0161ka i Ujedinjeno Kraljevstvo. Najve\u0107e naftno polje nalazi se u Armeniji (Gavar) i duga\u010dko je 280 km, a \u0161iroko 30 km.<\/p>\n

Eksploatacija nafte<\/strong>
\n\"Pridobivanje<\/p>\n

Nafta se dobiva bu\u0161enjem u tlo ili u morsko dno. Danas koristimo oko 90 milijuna barela nafte dnevno, uglavnom za prijevoz. Smatra se va\u017enim energetskim i sirovinskim resursom, za koji se o\u010dekuje da \u0107e nestati za otprilike 50 godina. \u0160to nakon toga? Prema mi\u0161ljenju znanstvenika, ceste treba zamijeniti drvoredima, plo\u010dnike mnogim drve\u0107em i zelenim povr\u0161inama, a glavno prijevozno sredstvo treba postati bicikl. \u0160to i ne zvu\u010di tako lo\u0161e, zar ne? :)<\/p>\n

Komercijalni po\u010deci nafte se\u017eu u sredinu 19. stolje\u0107a, kada su se po\u010dele formirati naftne multinacionalne kompanije, zadr\u017eavaju\u0107i monopol na va\u0111enje nafte stjecanjem kontrole nad najbogatijim naftnim nalazi\u0161tima na Bliskom istoku. Tako su sprije\u010dili ulazak novih naftnih kompanija na tr\u017ei\u0161te, a monopol je osigurao nisku cijenu nafte.<\/p>\n

Godine 1956., egipatskom nacionalizacijom Sueskog kanala (kroz koji je iranska nafta putovala u Europu) i njihovim ratom s Izraelom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, kanal je zatvoren, uzrokuju\u0107i ozbiljnu nesta\u0161icu nafte u zapadnoj Europi. To je dovelo do pojave supertankera, koji su plovili oko Afrike prema Europi, najve\u0107em svjetskom uvozniku sirove nafte, \u0161to ima danas nekoliko pozitivnih i negativnih posljedica.<\/p>\n

Tankeri za prijevoz nafte godi\u0161nje prevezu oko 2 milijarde tona nafte. To je najjeftiniji i energetski naju\u010dinkovitiji na\u010din prijevoza. Nedostatak je \u0161to se (super)tanker ne mo\u017ee brzo zaustaviti i okrenuti kako bi se izbjegao nepredvidiv teren ili drugi brod. To mo\u017ee dovesti do izlijevanja nafte i ekolo\u0161ke katastrofe. Pri tome je va\u017eno zapamtiti da nafta ne zaga\u0111uje okoli\u0161 samo u slu\u010daju izlijevanja, ve\u0107 i prilikom izgaranja, istjecanja tijekom va\u0111enja, rafiniranja, nezakonitog \u010di\u0161\u0107enja spremnika na moru ili ispu\u0161tanja u rijeke, koje se zatim izlijevaju u more i, naravno, u slu\u010daju (ne)namjernog izlijevanja, \u0161to ostavlja najgore posljedice.<\/p>\n

Naftna industrija<\/h4>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Dvije velike nesre\u0107e i izlijevanje nafte (Erika, 1999. i Prestige, 2022.) dovele su do osnivanja Europske agencije za pomorsku sigurnost<\/a>, sa sjedi\u0161tem u Lisabonu, \u010dija je zada\u0107a provedba mjera za sprje\u010davanje izlijevanja nafte, a zatim sanacija posljedica. Najve\u0107i uzrok neuspje\u0161nih\/neadekvatnih reakcija u slu\u010daju nesre\u0107e je nespremnost dr\u017eave \u2013 nemaju uspostavljene odgovaraju\u0107e mjere i planove u slu\u010daju takve nesre\u0107e. Zato sve obalne dr\u017eave nastoje razviti na\u010dine za\u0161tite morskog okoli\u0161a s trenutnim odazivom.<\/p>\n

<\/h4>\n

Tanker \u2013 izlijevanje<\/strong><\/h4>\n

\"\"Slovensko more<\/h2>\n

Budu\u0107i da je Slovenija obalna zemlja koju godi\u0161nje posjeti vi\u0161e od 220 tankera, mora biti spremna za nesre\u0107u u moru. Posljednja ve\u0107a nesre\u0107a dogodila se 1983. godine, kada se brod Ledenice sudario s betonskom obalom zbog oluje, a u more je zbog o\u0161te\u0107enja dospjelo 90.000 l mazuta. Tako\u0111er je va\u017eno istaknuti da nesre\u0107a u slovenskom moru ima ve\u0107i utjecaj i drasti\u010dnije posljedice zbog relativno plitke vode (prosje\u010dno oko 18m) i gusto naseljene obale. Prema statistikama, stru\u010dnjaci mogu izra\u010dunati vjerojatnost sudara na moru. S obzirom na trenutnu situaciju, u slovenskom moru mo\u017ee se o\u010dekivati nesre\u0107a svakih 80 godina.<\/p>\n

Rje\u0161enje?<\/h2>\n

Tvrtka Vogelsang<\/a> je lider u mnogim podru\u010djima: poljoprivredi, industriji, otpadnim vodama, prometu i bioplinu. \u010cesto smo govorili o svestranosti crpki, ali do sada nismo istaknuli njihovu korisnost u naftnoj industriji. Vogelsang crppke pru\u017eaju nje\u017eno crpenje koje ne emulgira uljanu vodu i osigurava u\u010dinkovito kretanje materijala kroz jedinicu. U slu\u010daju za\u010depljenja, samo preusmjerite struju crpenja (reverzibilnost!).<\/p>\n

Vogelsang crpka<\/strong><\/a><\/h4>\n

\"\"Crpke su prikladne za razli\u010dite primjene. Izra\u0111ene su od materijala koji omogu\u0107uju dugi vijek trajanja. Osim toga:<\/p>\n