{"id":9404,"date":"2024-09-03T17:53:50","date_gmt":"2024-09-03T15:53:50","guid":{"rendered":"https:\/\/vgstech.si\/2024\/09\/03\/otpadne-vode-i-sto-se-ne-smije-bacati-u-kanalizaciju\/"},"modified":"2024-09-04T09:31:43","modified_gmt":"2024-09-04T07:31:43","slug":"otpadne-vode-i-sto-se-ne-smije-bacati-u-kanalizaciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/2024\/09\/03\/otpadne-vode-i-sto-se-ne-smije-bacati-u-kanalizaciju\/","title":{"rendered":"Otpadne vode i \u0161to se ne smije bacati u kanalizaciju"},"content":{"rendered":"

Otpadne vode<\/u><\/strong><\/h1>\n

Kanalizacija prolazi od mjesta nastanka otpadnih voda do postrojenja za pro\u010di\u0161\u0107avanje. Svrha je za\u0161tita javnog zdravlja, sprje\u010davanje nastanka i \u0161irenja bolesti te sprje\u010davanje one\u010di\u0161\u0107enja povr\u0161inskih i podzemnih voda.<\/p>\n

Prve kanalizacije<\/u><\/strong><\/h3>\n

Prvi sustav odvodnje prona\u0111en je u Iranu, a prvi kanalizacijski sustav izgra\u0111en je na Kreti u Gr\u010dkoj i jo\u0161 uvijek radi nakon 3000 godina. Kanalizacijski sustav razvijen je u Indiji (drevni gradovi Harappa i Mohenjo-Daro) ve\u0107 2600. godine prije Krista. To je bila prva slo\u017eena kanalizacija od opeke na koju su ve\u0107 bile spojene \u0161koljke s ispiranjem. Do 16. stolje\u0107a nije bilo ve\u0107eg napretka u ovom podru\u010dju. Na mjestima gdje nije bilo kanalizacije, otpadne vode bacali su na cestu, gdje ih je odnijela ki\u0161a. To je bio veliki izvor infekcija i bolesti, zato ne \u010dudi da je kolera u 19. stolje\u0107u bila ne\u0161to sasvim svakodnevno.<\/p>\n

Razvoj kanalizacijskih sustava i dodatni problemi
\n<\/u><\/strong><\/h3>\n

Prenapu\u010denost je uzrokovala sve ve\u0107e probleme s \u010disto\u0107om i izbijanjem bolesti, zato su se u 20. stolje\u0107u ubrzano gradili kanalizacijski sustavi kako bi se to sprije\u010dilo, \u0161to je imalo pozitivan u\u010dinak na smanjenje smrtnosti. Me\u0111utim, pojavio se novi problem \u2013 ispu\u0161tanje kanalizacije u nadzemne vode bez pro\u010di\u0161\u0107avanja, \u0161to se po\u010delo regulirati tek krajem 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

Ali to nije bio kraj problema. Ve\u0107 tijekom razvoja kanalizacijskog sustava probleme su uzrokovali predmeti koji su se na\u0161li u kanalizacijskom sustavu unato\u010d \u010dinjenici da se tamo ne smiju bacati, \u0161to se s godinama i dodatnim razvojem samo pogor\u0161alo. U dana\u0161nje vrijeme u kanalizaciji se pronalaze razni predmeti (i stvari) koji ometaju ili \u010dak onemogu\u0107uju protok otpadnih voda, o\u0161te\u0107uju materijale kanalizacijskih cijevi i ure\u0111aje na kanalizacijskom sustavu li \u010dak mijenjaju sastav otpadnih voda. To su ulja i naftni derivati, gra\u0111evinski otpad, boje, ljepila, dezinfekcijska sredstva, kruti otpad, organski otpad iz ku\u0107anstva i razni drugi organski otpad.<\/p>\n

Razdoblje koronavirusa i suo\u010davanje s novim problemima<\/u><\/strong><\/h3>\n

Po\u010detkom 2020. godine, zbog epidemije Covid 19 i promjena u na\u010dinu \u017eivota ve\u0107ine ljudi, komunalna poduze\u0107a suo\u010dila su se s novim izazovom. S naglim prestankom javnog \u017eivota, ve\u0107ina je bila prisiljena raditi od ku\u0107e, a u mnogim je zemljama nedostajalo toaletnog papira, koji je zamijenjen vla\u017enim maramicama. Osim toga, zna\u010dajno se pove\u0107ala upotreba dezinfekcijskih maramica, papirnatih maski za lice i gumenih rukavica, koje su vrlo \u010desto zavr\u0161avale svoje putovanje u WC \u0161koljci.<\/p>\n

\"\"\"\"<\/p>\n

Za\u0161to je to problem?<\/p>\n

Vla\u017ene maramice razlikuju se od obi\u010dnog toaletnog papira po tome \u0161to celulozi dodaju vezivo koje sprje\u010dava brzo otapanje vla\u017enih maramica. Zbog svojih svojstava zaustavljaju se na kriti\u010dnim mjestima u cijevima, gdje prianjaju na druge tvari i otpad, stvaraju\u0107i tako ve\u0107e nakupine koje uzrokuju za\u010depljenje kanalizacijskih cijevi, kvarove crpki i time nepotrebne dodatne tro\u0161kove. Osim toga, predstavlja opasnost za okoli\u0161 jer mnoge vla\u017ene maramice sadr\u017ee mikroplastiku koja uvelike zaga\u0111uje okoli\u0161 i ugro\u017eava ljude i \u017eivotinje. Mo\u017eete samo zamisliti kakav u\u010dinak ima bacanje gumenih rukavica, maski i drugih predmeta u WC \u0161koljku.<\/p>\n

Prema izvje\u0161\u0107u NACWA-e, sjevernoameri\u010dke tvrtke i ku\u0107anstva potro\u0161ili su 2,5 milijuna dolara na vla\u017ene maramice u 2019. godini, \u0161to je rezultiralo s oko 441 milijuna dolara dodatnih operativnih tro\u0161kova godi\u0161nje u ameri\u010dkim postrojenjima za pro\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda. \u010cinjenica jest da \u010dak i ako se crpka isklju\u010di odmah nakon za\u010depljenja, tehni\u010daru mo\u017ee biti potrebno nekoliko sati da ukloni za\u010depljenje i ponovno pokrene sustav, \u0161to predstavlja izgubljeno vrijeme i novac. Osim toga, \u010desto za\u010depljenje zna\u010di tro\u0161enje crpke, prerane kvarove opreme, tro\u0161kove popravka i zamjene.<\/p>\n

Za usporedbu mo\u017eemo uzeti sljede\u0107i primjer: Maryland (SAD) ima 1,8 milijuna stanovnika \u2013 u 2020. godini iz kanalizacijskog sustava uklonjeno je oko 100 tona vla\u017enih maramica VI\u0160E nego u 2019. godini.<\/p>\n

Sa sli\u010dnim problemima\"\"<\/a>suo\u010davaju se i komunalna poduze\u0107a u Sloveniji. Upozorenja komunalnih poduze\u0107a o nepravilnom razvrstavanju sme\u0107a i bacanju neprikladnih predmeta u WC \u0161koljku \u010desto se mogu vidjeti na internetu. Po\u010detkom ove godine Komunala Ko\u010devje je na dru\u0161tvenim mre\u017eama objavila obavijest s prili\u010dno zapanjuju\u0107im slikama “\u0161to se ne smije bacati u WC \u0161koljku”. Zbog vla\u017enih maramica, krpa i higijenskih ulo\u017eaka, njihovi zaposlenici su imali \u010detiri sata rada na uklanjanju blokade na crpnoj stanici u Dugoj vasi. Ovo nikako nije izoliran slu\u010daj.<\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/h2>\n

Unato\u010d redovitom podizanju svijesti, ve\u0107ina stanovnika i dalje ne zna \u0161to spada u WC \u0161koljku i \u0161to ima svoje mjesto me\u0111u mije\u0161anim komunalnim otpadom te koje su posljedice bacanja razli\u010ditih predmeta (i tvari) u WC \u0161koljku. Rje\u0161enje ve\u0107ine problema su Vogelsangov XRipper<\/a> i Rotacut<\/a> koji osiguravaju da ne dolazi do za\u010depljenja, blokada i kvarova crpki u kanalizacijskom sustavu jer je njihov zadatak drobljenje i rezanje \u010destica (uklju\u010duju\u0107i masnih) i na taj na\u010din omogu\u0107iti neometano ispu\u0161tanje otpadnih voda. Oba su jednostavna za odr\u017eavanje, imaju dug vijek trajanja i osiguravaju prili\u010dno smanjenje neplaniranih tro\u0161kova popravka. Svoj posao odli\u010dno obavljaju u mnogim komunalnim poduze\u0107ima diljem svijeta, pa tako i u Sloveniji.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Vi\u0161e informacija o proizvodima za otpadne vode mo\u017eete prona\u0107i na na\u0161oj internetskoj stranici.<\/p>\n

<\/a> <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

https:\/\/us.mitsubishielectric.com\/fa\/en\/resources\/blog\/library\/2021\/may\/vfd-that-eliminates-clogs<\/p>\n

https:\/\/www.vogelsang.info\/int\/wet-wipes\/<\/p>\n

https:\/\/www.dominvrt.si\/rubrika\/gospodinjstvo\/stranisce-wc-odpadek.html<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Otpadne vode Kanalizacija prolazi od mjesta nastanka otpadnih voda do postrojenja za pro\u010di\u0161\u0107avanje. Svrha je za\u0161tita javnog zdravlja, sprje\u010davanje nastanka i \u0161irenja bolesti te sprje\u010davanje one\u010di\u0161\u0107enja povr\u0161inskih i podzemnih voda. Prve kanalizacije Prvi sustav odvodnje prona\u0111en je u Iranu, a prvi kanalizacijski sustav izgra\u0111en je na Kreti u Gr\u010dkoj i jo\u0161 uvijek radi nakon 3000 […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2430,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[53],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9404"}],"collection":[{"href":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=9404"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9404\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9481,"href":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/9404\/revisions\/9481"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=9404"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=9404"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vgstech.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=9404"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}