Uvod
Jeste li znali da upotreba nafte u razne svrhe datira još iz antike? Već 4000 godina prije Krista, nafta u kombinaciji sa smolom korištena je za izgradnju babilonskih zidova i kula; viši slojevi perzijskog društva koristili su naftu za rasvjetu, a u Kini su naftu bušili pomoću bambusa u 4. stoljeću.
Danas se najvećim naftnim područjima smatraju Kanada, Venezuela, Saudijska Arabija, Rusija, SAD, Nigerija, Meksiko, Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo. Najveće naftno polje nalazi se u Armeniji (Gavar) i dugačko je 280 km, a široko 30 km.
Eksploatacija nafte
Nafta se dobiva bušenjem u tlo ili u morsko dno. Danas koristimo oko 90 milijuna barela nafte dnevno, uglavnom za prijevoz. Smatra se važnim energetskim i sirovinskim resursom, za koji se očekuje da će nestati za otprilike 50 godina. Što nakon toga? Prema mišljenju znanstvenika, ceste treba zamijeniti drvoredima, pločnike mnogim drvećem i zelenim površinama, a glavno prijevozno sredstvo treba postati bicikl. Što i ne zvuči tako loše, zar ne? :)
Komercijalni počeci nafte sežu u sredinu 19. stoljeća, kada su se počele formirati naftne multinacionalne kompanije, zadržavajući monopol na vađenje nafte stjecanjem kontrole nad najbogatijim naftnim nalazištima na Bliskom istoku. Tako su spriječili ulazak novih naftnih kompanija na tržište, a monopol je osigurao nisku cijenu nafte.
Godine 1956., egipatskom nacionalizacijom Sueskog kanala (kroz koji je iranska nafta putovala u Europu) i njihovim ratom s Izraelom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, kanal je zatvoren, uzrokujući ozbiljnu nestašicu nafte u zapadnoj Europi. To je dovelo do pojave supertankera, koji su plovili oko Afrike prema Europi, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte, što ima danas nekoliko pozitivnih i negativnih posljedica.
Tankeri za prijevoz nafte godišnje prevezu oko 2 milijarde tona nafte. To je najjeftiniji i energetski najučinkovitiji način prijevoza. Nedostatak je što se (super)tanker ne može brzo zaustaviti i okrenuti kako bi se izbjegao nepredvidiv teren ili drugi brod. To može dovesti do izlijevanja nafte i ekološke katastrofe. Pri tome je važno zapamtiti da nafta ne zagađuje okoliš samo u slučaju izlijevanja, već i prilikom izgaranja, istjecanja tijekom vađenja, rafiniranja, nezakonitog čišćenja spremnika na moru ili ispuštanja u rijeke, koje se zatim izlijevaju u more i, naravno, u slučaju (ne)namjernog izlijevanja, što ostavlja najgore posljedice.
Naftna industrija
Dvije velike nesreće i izlijevanje nafte (Erika, 1999. i Prestige, 2022.) dovele su do osnivanja Europske agencije za pomorsku sigurnost, sa sjedištem u Lisabonu, čija je zadaća provedba mjera za sprječavanje izlijevanja nafte, a zatim sanacija posljedica. Najveći uzrok neuspješnih/neadekvatnih reakcija u slučaju nesreće je nespremnost države – nemaju uspostavljene odgovarajuće mjere i planove u slučaju takve nesreće. Zato sve obalne države nastoje razviti načine zaštite morskog okoliša s trenutnim odazivom.
Tanker – izlijevanje
Slovensko more
Budući da je Slovenija obalna zemlja koju godišnje posjeti više od 220 tankera, mora biti spremna za nesreću u moru. Posljednja veća nesreća dogodila se 1983. godine, kada se brod Ledenice sudario s betonskom obalom zbog oluje, a u more je zbog oštećenja dospjelo 90.000 l mazuta. Također je važno istaknuti da nesreća u slovenskom moru ima veći utjecaj i drastičnije posljedice zbog relativno plitke vode (prosječno oko 18m) i gusto naseljene obale. Prema statistikama, stručnjaci mogu izračunati vjerojatnost sudara na moru. S obzirom na trenutnu situaciju, u slovenskom moru može se očekivati nesreća svakih 80 godina.
Rješenje?
Tvrtka Vogelsang je lider u mnogim područjima: poljoprivredi, industriji, otpadnim vodama, prometu i bioplinu. Često smo govorili o svestranosti crpki, ali do sada nismo istaknuli njihovu korisnost u naftnoj industriji. Vogelsang crppke pružaju nježno crpenje koje ne emulgira uljanu vodu i osigurava učinkovito kretanje materijala kroz jedinicu. U slučaju začepljenja, samo preusmjerite struju crpenja (reverzibilnost!).
Vogelsang crpka
Crpke su prikladne za različite primjene. Izrađene su od materijala koji omogućuju dugi vijek trajanja. Osim toga:
- ne pulsiraju
- visokih su performansi
- manje su veličine
- omogućiju postizanje većeg tlaka pri niskim okretajima u minuti, što rezultira manjim trošenjem crpke
- omogućuju suhi hod
- visokog su kapaciteta
- male su težine
- sposobne su crpenja širokog raspona viskoznih tekućina koje sadrže abraziv i krutine
- omogućuju crpljenje iz dubokih jama
- uronjene su ili na suhim
- omogućuju crpljenje iz jedne cisterne u drugu
- idealne su za uklanjanje ulja s morske površine – mogu biti postavljene izravno na skimmer ili na obali
- nisu potrebne dizalice za pomicanje crpki
- NAJVAŽNIJE – omogućuju učinkovito uklanjanje debelih slojeva ulja s površine vode.
Izvori i literatura:
http://www.sos112.si/slo/tdocs/ujma/2018/147-157.pdf
https://flow-tech.com/pdf/vogelsang/Oil&Gas_Brochure.pdf